Nakon uspješno realizirane prve aktivnost Foruma, u mjesecu novembru 2025.godine organizirana je Regionalne konferencije na temu „Raspravno načelo – šta je raspravno načelo a šta nije“, koja je održana 26. novembar/studeni 2025. godine u Sarajevu.
Konferencija je organizovana u saradnji sa JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz podršku Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ).
Raspravno načelo prema tradicionalnom učenju podrazumijeva da su samo stranke ovlašćene da unose procesni materijal u postupak; one su odgovorne za to, pa se kaže da su i odgovorne za činjeničnu podlogu presuđenja. Sud u raspravnom načelu nema nikakvo odgovornost u tom kontekstu, a položaj mu je pasivan; otuda i sinonim za raspravno načelo – princip pasivnosti suda.
U bosansko-hercegovačkom pravu danas važi raspravno načelo, pa u tom kontekstu se postavilo pitanje da li sud ima pasivnu ulogu ili je saodgovorni subjekt postupka.
Konferencija je otvorena uvodnim izlaganjem dr. sc. Adnana Baručije sudije Vrhovnog suda Federacije BiH na temu „Komparativni prikaz normativne regulacije raspravnog načela (sakupljanje procesne građe i aktivnosti suda) – BiH, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija.“
Prof. dr. Marko Knežević s Pravnog fakulteta u Novom Sadu, koji je doktorirao na temu „Raspravno načelo u srpskom parničnom postupku“, izložio je temu „Teret tvrdnje i teret izjašnjenja; nekonkluzivnost tužbe; presude na osnovu tereta tvrdnji; subjektivni teret dokazivanja.“
Druga tema koju je prof. Knežević izložio je „Ekspoze o ublaženom raspravnom načelu u parničnom postupku Republike Srbije (sudijska dužnost pitanja; raspravno načelo u praksi sudova u Republici Srbiji; osvrt na normativno rješenje iz ZPP-a FBiH – primjenjivost ublaženog raspravnog načela u parničnom postupku u Bosni i Hercegovini).“
U drugom dijelu Konferencije obrađene su teme „Sudska dužnost davanja uputa“, koju je izložio doc. dr. Adis Poljić, sudija Općinskog suda u Živinicama, „Raspravno načelo u praksi Vrhovnog suda FBiH“, koju temu je izložila Fatima Mrdović, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH. Temu „Zabrana presude iznenađenja“ izložio je Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH.
Prof. dr. Viktorija Haubrich, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, obradila je temu „Pravo na pravično suđenje (pravo na efektivno saslušanje u praksi Europskog suda za ljudska prava).“
U završnom dijelu Konferencije prof. dr. Ranka Račić, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, izložila je temu „Raspravno načelo i prekluzije“, dok je dr. sc. Muhamed Cimirotić, sudija Kantonalnog suda u Bihaću, izložio je temu „Presuda zbog propuštanja (predloženi ili priloženi dokazi; pitanje očigledne neosnovanosti tužbenog zahtjeva; problem negativnog uslova u vezi nepostojanja očigledne protivnosti između činjenica navedenih u tužbi i predloženih dokaza).“ Temu „Odlučivanje o mjeri osiguranja i raspravno načelo“ izložila je dr. sc. Belma Kokić, sutkinja Općinskog suda u Zenici.
Na Konferenciji je zaključeno da Zakoni o parničnom postupku koji se primjenjuju na području BiH na nešto restriktivniji način reguliraju aktivnu ulogu suda u prikupljanju procesne građe u odnosu na uporedna zakonodavna rješenja, ali i postojeća zakonska rješenja zahtijevaju od suda aktivnu ulogu u postupku. De lege ferenda potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku kako bi se afirmisao model aktivne uloge suda u prikupljanju procesne građe, kako je to regulirano u uporednim sistemima (model ublaženog raspravnog načela).
Obzirom na značaj raspravnog načela u parničnoj proceduri zaključeno je da se treba nastaviti sa održavanjem okruglih stolova kako bi se pravilno razumjelo i primijenilo raspravno načelo i na taj način otklonili identifikovani nedostaci u praktičnoj primjeni ovog načela.
Konferenciji je prisustvovalo više od 50 sudija, advokata, pravobranilaca i drugih pravnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine.
Moderator Konferencije je bio dr. Stefan Pürner, rukovodilac projektnog sektora Jugoistočne Evrope u Njemačkoj fondaciji za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), kome održavanje Konferencije duguje najveću zahvalnost.
26 decembar, 2025.